Digitalni zavičajni muzej Karlobaga

Pogled na Karlobag i Jadransko more – mir i prirodna ljepota u jednom kadru.

Na mulu, stari top podsjeća na bogatu povijest ovog mjesta, dok se u malom mulu mirno ljuljaju barke. U pozadini se uzdižu impozantni Velebitski vrhovi, dajući cijelom prizoru dramatičnu, ali pitomu siluetu. Karlobag ovdje djeluje kao idealno mjesto gdje se susreću povijest, priroda i mediteranski duh – mjesto koje poziva na šetnju rivom, uživanje u pogledu i tišini mora.

Crkva sv. Karla Boromejskog izgrađena je 1710. godine na temeljima starije crkve sv. Ivana. Tijekom savezničkog bombardiranja 1944. godine crkva je teško oštećena. Kada je 1958. godine započela izgradnja nove magistralne ceste, vanjski zidovi crkve su srušeni, a njezini ostaci uklonjeni. Sačuvani su samo zvonik i jedan dio zida. Zvonik i preostali zid su obnovljeni, a njihovo svečano otvaranje održano je na blagdan sv. Karla 2000. godine. Danas oni čine spomen‑lokaciju i zaštićeni su kao kulturna baština.

Svjetionik u Karlobagu desetljećima je pratio brodove, odolijevao buri, jugu, moru i soli te sigurno otpratio i dočekao mnoge posade. Godinama je ispraćao i dočekivao našu „Vangu“ dok je izlazila iz Paškog kanala i lagano plovila prema njemu, a mi, djeca, skakali smo po vrhu braca i radosno vikali: „…eno je…“.

Svjetionik je izgrađen 1970-ih godina u tvornici Strojne tovarne in livarne u Ljubljani, a 2025. godine zamijenjen je novim, modernim svjetionikom.

Prijevod službene obavijesti

OBAVIJEST POMORCIMA.

(Br. 127.) — MEDITERAN — JADRAN.

(1) Lučko svjetlo u Karlobagu (Carlopago). Austrijska vlada izdala je obavijest da će se od 15. listopada 1873. godine na samom kraju novoga gata u Karlobagu prikazivati svjetlo.

Svjetlo će stalno biti bijelo, uzdignuto 16 stopa iznad mora, te bi se po vedrom vremenu trebalo vidjeti s udaljenosti od 5 milja. Položaj: lat. 44° 31' 30'' S., duž. 15° 4' 30'' I.

N.B. — Tijekom „bure“ svjetlo se ne može prikazivati.

Motorni trajekt „Kačjak“ – serijskim brojem PDS 707

M/T Kačjak, Rijeka – Jadrolinija (1970-1994). Trajekt ili u originalu desantni splav JRM (Jugoslavenska ratna mornarica) sa serijskim brojem PDS 707 izgrađen je u Puli 1954. godine. Godine 1970. kupila ga je Jadrolinija i bio je jedan od prvih među šest identičnih „splavi“ pretvorenih u trajekte. 1981. godine obnovljen je u brodogradilištu Punat. Vozio je linijom Karlobag – Pag, kasnije Jablanac – Stara Novalja, Prizna – Stara Novalja i na kraju do nove trajektne luke Prizna – Žigljen. Dana 24. veljače 1993. godine doplovio je u Novigradsko ždrilo gdje je 25. veljače 1993. godine pogođen i onesposobljen za plovidbu. Iduće godine u Puntu je izrezan za staro željezo.

Motorni trajekt „Vanga“ – priča o lošinjskoj drvenoj ljepotici

U Karlobag su od početka 19. stoljeća dolazili razni parobrodi, a među njima i parobrod Karlobag. Tijekom svoje bogate povijesti brod je mijenjao imena i zastave:

• Šumadija – originalno ime pri porinuću 1937. godine
• Bruno Caleari – ime koje su mu dali Talijani tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu.
• Bonn – ime pod kojim su ga Nijemci koristili kao bolnički brod (1943. godine).
• Šumadija – nakon što su ga saveznici predali Mornarici NOVJ.
• Kotor – 1948. godine u floti Jadrolinije.
• Karlobag – 1965. godine, do kraja službe 1966. godine, kada je odvezen u rezalište.

Gradska plaža na Punti u Karlobagu ima povijest koja seže u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Skromno morsko kupalište postojalo je već krajem 19. stoljeća: Dragutin Hirc opisao ga je prilikom posjeta Karlobagu 1895. godine.

Planiranje novoga, uređenijeg kupališta dokumentirano je u veljači 1913. godine, kada je kraljevski inženjer Stanko Flögl izradio nacrte „Kupališta na Punti u Karlobagu”. Uz postojeće staro kupalište predviđeni su nova kupališna građevina s kabinama i prostor za buduće proširenje. Uslijedili su očevid 1915. te postupci ishođenja odobrenja, koji su trajali do 1918. godine. Kao godina izgradnje kupališta u povijesnim pregledima navodi se 1920.

Nastanak novoga kupališta tako povezuje posljednje godine Monarhije s razdobljem nakon Prvoga svjetskog rata. Sačuvani nacrti kao projektanta navode Stanka Flögla, dok idejna uloga Antona Mollinaryja zasad nije potvrđena dokumentima.

Kupalište je tijekom desetljeća postalo važno mjesto odmora, rekreacije i susreta mještana i gostiju. Obnovljena gradska plaža svečano je otvorena 2023. godine, nastavljajući dugu tradiciju kupanja uz karlobašku obalu.