Kubus i Velebitski Projekti kroz Stoljeća

Kubus na Starim Vratima i cesta koja je spojila more i planinu

Sredinom 19. stoljeća, u vrijeme snažnih infrastrukturnih zahvata Habsburške Monarhije, rodila se jedna od najzahtjevnijih i najvažnijih prometnica hrvatskog prostora – cesta Gospić – Karlobag preko Velebita. Godine 1840. Josip Kajetan Knežić, istaknuti časnik Vojne krajine i vrhunski cestograditelj, dobio je nalog da projektira i izgradi novu planinsku cestu dugu 41 kilometar, koja će povezati ličko zaleđe s Jadranom. Izmjera terena i izrada projekta trajale su od 1841. do 1843. godine, a Knežiću je u tom poslu pomagao njegov prvi suradnik, graničarski natporučnik Simo Kekić.

Gradnja je započela 1844. godine na dionici Gospić – Brušane – Oštarije i trajala do 1846., dok je dionicu od Baških Oštarija do Karlobaga Kekić izveo sam. Cesta je bila projektirana s dugim, ujednačenim i blagim nagibima, koji nisu prelazili 5 %, što ju je i prema današnjim mjerilima činilo izvanredno modernom. Kolnik je bio širok do šest metara, učvršćen masivnim rubnim kamenjem, s potpornim zidovima građenima na suho od velikih kamenih blokova i s iznimno pažljivo riješenom odvodnjom. Već su suvremenici Knežićevu cestu smatrali remek-djelom cestogradnje, usporedivim s njegovim ranijim djelima – Jozefinom i Majstorskom cestom.

Na najvišoj točki novog karlobaškog cestovnog pravca, na prijevoju Stara, odnosno Vela Vrata, Knežić je podigao kameni spomenik poznat kao „Kubus“, u narodu zvan i „Ura“. Postavljen 1846. godine, kubus nije bio mjerni instrument, nego reprezentativno obilježje dovršetka ceste i kulminacijske točke njezina uspona. Oblikovan kao kamena kocka položena na četiri kamene kugle, s pristupnim stubištem od 33 stube, nosi njemački natpis koji označava kulminacijsku točku ceste na južnoj granici Velebita kod Starih Vrata.

U natpisu je visina izražena u bečkim stopama, tada službenoj mjernoj jedinici Monarhije, čime se naglašava administrativna i tehnička preciznost tadašnjeg graditeljskog sustava. Kubus stoji na približno 869 metara nad razinom Jadrana i s njegova se položaja otvara širok pogled prema Karlobagu, otoku Pagu i moru, ali i prema unutrašnjosti Like. Upravo na tom mjestu, gdje se susreću planina i obala, spomenik simbolički povezuje dva svijeta koja je nova cesta prvi put trajno spojila. Kao i fontana na izvoru Ljubice u Baškim Oštarijama, koju je Knežić podigao 1845. godine, kubus je bio zamišljen kao trajni znak uspjeha ljudskog rada u surovom planinskom prostoru.

Josip Kajetan Knežić nije doživio završetak ceste do Karlobaga. Umro je 1848. godine u Senju, iscrpljen desetljećima rada na zahtjevnim terenima Like i Velebita. Ipak, njegovo je djelo ostalo trajno upisano u krajolik. Cesta Gospić – Karlobag i kameni kubus na Starim Vratima danas su rijetki i vrijedni svjedoci vremena u kojem su inženjersko znanje, državna volja i prirodni prostor bili spojeni u jedinstvenu cjelinu. Oni ne govore samo o prometu, nego i o upornosti, planiranju i dugoj povijesti povezivanja Jadrana s unutrašnjošću.