Pogled na crkvu sv. Vida. Fotografija datira iz 1960-ih godina.
Čuvar vidika: Crkva sv. Vida na Drvišici i Vidovgrad
Visoko iznad Karlobaga, na području Drvišice, nalaze se ostaci crkve sv. Vida i utvrđenoga položaja poznatog kao Vidovgrad. Smješten na strateški istaknutoj točki s pogledom prema Velebitskom kanalu i otoku Pagu, ovaj lokalitet svjedoči o dugotrajnoj prisutnosti čovjeka i važnosti prostora iznad današnjega Karlobaga.
Arheološki nalazi i ostaci gradnje upućuju na korištenje položaja u različitim povijesnim razdobljima. Tragovi prapovijesne gradine, antičkog života i srednjovjekovne utvrde pokazuju da Drvišica nije bila slučajno odabrano mjesto. Njezin prirodni položaj omogućavao je nadzor okolnog prostora i pomorskih pravaca kroz Velebitski kanal.
Na lokalitetu se nalaze i ostaci crkve posvećene svetom Vidu, jednom od najštovanijih ranokršćanskih mučenika. Njegov se kult tijekom srednjega vijeka proširio velikim dijelom Europe, a crkve posvećene sv. Vidu često su podizane na istaknutim položajima.
U pojedinim tumačenjima kult sv. Vida povezuje se i sa starijim slavenskim vjerovanjima, osobito sa Svantovidom. Takva se povezanost u historiografiji i etnologiji razmatrala u širem kontekstu kristijanizacije slavenskoga prostora, no za samu Drvišicu nije je moguće izravno potvrditi. Stoga je ovaj sloj prošlosti potrebno promatrati kao moguću interpretaciju, a ne kao utvrđenu činjenicu.
Crkva sv. Vida stoljećima je bila dio sakralnog krajolika Karlobaga i okolice. Premda je s vremenom propala, njezini ostaci sačuvali su uspomenu na mjesto kojemu je lokalno stanovništvo pridavalo posebno značenje. Uz crkvu i blagdan sv. Vida vezivale su se pobožnosti, zavjeti i običaji koji su dodatno povezivali stanovništvo s ovim prostorom.
Danas ostaci crkve i Vidovgrada predstavljaju vrijedan dio povijesne i arheološke baštine Karlobaga. Na relativno malom prostoru susreću se tragovi različitih razdoblja — od prapovijesti i antike do srednjega vijeka i kasnije pučke pobožnosti.
Drvišica tako nije samo mjesto s kojega se pruža pogled na Karlobag, Pag i Velebitski kanal. Ona je prostor dugoga povijesnog kontinuiteta, u kojemu se mogu pratiti promjene naselja, obrane i vjerskoga života ljudi koji su tijekom stoljeća živjeli na ovom dijelu velebitske obale.
Crkva sv. Vida u povijesnim zapisima i istraživanjima
Ostatke crkve sv. Vida na Drvišici stručnjaci bilježe već početkom 20. stoljeća. Arheolog Josip Brunšmid obišao je lokalitet 1900. godine, pregledao crkvu, izmjerio je i izradio njezin tlocrt. Prema njegovim mjerenjima, vanjska dužina crkve iznosila je 12 metara, širina 6,86 metara, dok je debljina zidova varirala između 0,60 i 0,90 metara.
Crkva je podignuta na kosom kamenitom terenu koji je prethodno usječen i niveliran kako bi se osigurao prostor za gradnju. Zidana je kamenim kvadrima složenima u vodoravne nizove uz uporabu žbuke. Ante Glavičić prilikom pregleda lokaliteta 1996. godine zabilježio je da su još bili sačuvani zidovi crkve, pročelje s dijelom preslice i četvrtasta apsida, dok su dijelovi kamenog portala već ležali ispred crkve.
Vrijedan dokument o izgledu crkve predstavlja i tlocrt koji je 16. prosinca 1914. izradio Većeslav Henneberg u mjerilu 1 : 50. Zajedno s ranijim Brunšmidovim mjerenjima i kasnijim terenskim zapažanjima, taj nacrt omogućuje praćenje stanja i očuvanosti crkve tijekom 20. stoljeća.
Izvor: Ante Glavičić, „Ostatci crkvica sv. Vida u Senju i Karlobagu”, Senjski zbornik, 23, 1996., str. 41–58.
