Vanga je bio motorni brod male obalne plovidbe, drvene gradnje, izgrađen 1952. godine u Brodogradilištu „Lošinj” u Malom Lošinju. Prvotno je služio za prijevoz tereta s Golog otoka, a prve godine njegove plovidbe bile su vezane uz radne i transportne zadatke.
Duljina broda iznosila je 35 metara, a mogao je prevoziti do 18 vozila i 170 putnika. Pokretao ga je snažan dizelski motor njemačke proizvodnje, koji mu je omogućavao sigurnu plovidbu brzinom od 7 čvorova.
Godine 1958. brod je postao dio flote „Lošinjske plovidbe”, a 1961. godine preuređen je u trajekt. Tri godine poslije, 1964., prešao je u vlasništvo „Jadrolinije”, s kojom je plovio na različitim obalnim linijama, ponajviše na poznatoj ruti Karlobag – Pag. Među putnicima je ostao dobro poznat sve do 1985. godine.
Tijekom dugogodišnje službe brod je prošao brojne preinake i promjene vlasnika. Godine 1985. prodan je privatnom poduzetniku, koji ga je preimenovao u „Kormat” i ponovno prilagodio prijevozu tereta.
Godine 2001. brod je dovezen do Voza na otoku Krku, gdje je napušten uz samu obalu i s vremenom djelomično potonuo. Četiri godine poslije, 2005., po nalogu Lučke kapetanije Rijeka, olupina je uklonjena, čime je završilo posljednje poglavlje njegove dugogodišnje plovidbe.
Vanga – više od trajekta
Za Karlobag i Pag Vanga je bila mnogo više od običnog prijevoznog sredstva. Redovita trajektna veza približila je dvije obale Velebitskog kanala te omogućila jednostavniji prijevoz ljudi, vozila i robe između otoka i kopna.
Dolazak Vange postao je dio svakodnevice Karlobaga. Njezino pristajanje donosilo je putnike, automobile i ljetnu vrevu na karlobašku rivu, dok je na Pagu ime „Vanga” s vremenom gotovo postalo sinonim za trajekt. Generacijama stanovnika s obje strane kanala ostala je povezana s putovanjima, čekanjem na rivi i prelaskom između otoka i kopna.
Iako skromna prema današnjim trajektima, Vanga je pripadala razdoblju u kojem se način putovanja Jadranom ubrzano mijenjao. Njezina vrijednost stoga nije samo u povijesti jednog broda nego i u ulozi koju je imala u svakodnevnom životu Karlobaga i Paga. Fotografije njezina dolaska i pristajanja danas su svjedočanstvo vremena kada je trajektna veza bila jedan od prepoznatljivih dijelova života karlobaške luke.
