Martin Stier, 1660.
Pogled na Karlobag u ruševinama nakon razaranja koje je proveo mletački general Almoro Tiepolo, nastao u sklopu dokumentiranja obalnih utvrda Hrvatskog primorja.
Izvor: Austrijska nacionalna knjižnica (ÖNB), Beč.
Karlobag očima kartografa, crtača i slikara
Ova galerija donosi povijesne i umjetničke prikaze Karlobaga kroz radove kartografa, crtača i slikara, među kojima su Martin Stier, M. T., Ivan Tišov i drugi.
Martin Stier, 1660.
Pogled na Karlobag u ruševinama nakon razaranja koje je proveo mletački general Almoro Tiepolo, nastao u sklopu dokumentiranja obalnih utvrda Hrvatskog primorja.
Izvor: Austrijska nacionalna knjižnica (ÖNB), Beč.
Nepoznati autor, oko 1840.
Pogled na crkvu sv. Karla Boromejskog i utvrdu Forticu, koji dokumentira urbani i sakralni krajolik Karlobaga u 19. stoljeću.
Izvor: Austrijska nacionalna knjižnica (ÖNB), Beč, inv. br. KAR0511699.
Franjo Vjekoslav Kružić, oko 1851.
Detaljan panoramski prikaz Karlobaga Franje Vjekoslava Kružića (Franz Alois Kruxich), nastao sredinom 19. stoljeća.
Izvor: Hrvatski državni arhiv (HDA), Zagreb, inv. br. 1805.
Nepoznati autor, 1870.
Muškarac s velebitskog područja u tradicijskoj narodnoj nošnji, s prepoznatljivom crvenom kapom, odmara uz kamenu arhitekturu.
Izvor: historyarchive.org.
Inicijali M. T., 1884.
Karlobag viđen s mora, s obalnim naseljem, okolnim krajolikom i sačuvanim ostacima Fortice.
Izvor: Wikipedija, hrvatsko izdanje.
Inicijali M. T., 1884. (inačica)
Karlobag viđen s mora u razdoblju jačanja trgovine i razvoja obalnog naselja pod Velebitom.
Izvor: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka, inv. br. PPMHP 156521.
Ivan Tišov, 1902.
Crtež Ivana Tišova iz 1902. prikazuje glavni trg u Karlobagu s dominantnim spomenikom barunu Antonu Mollinaryju. Djelo bilježi izgled trga početkom 20. stoljeća i vrijedan je vizualni dokument gradskog javnog prostora i kulture sjećanja.
Izvor: Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild.
Nepoznati autor, 1910.
Crtež na staklu s prikazom Karlobaga s mora početkom 20. stoljeća.
Izvor: Nacionalni muzej, Prag, inv. br. PS 4773.
Ugo Cleis, 1962.
Tržnica u Karlobagu. Ova slika uljem na platnu bilježi živost i svakodnevni život gradske tržnice.
Izvor: Zbirka Kunstkredit, Švicarska, inv. br. K1.865.
Ruža Potočnjak, 1995.
Grafika iz 1995. prikazuje Karlobag pod velebitskim masivom, pri čemu linija i tekstura naglašavaju odnos grada, planine i jadranske obale.
Izvor: Privatni arhiv autora.
Ruža Potočnjak, 1995.
Grafika prikazuje središte Karlobaga viđeno s mora. U prvom planu dominira povijesni hotel Velinac, dok se dalje pruža riva Braci s prepoznatljivim svjetionikom. Prizor dokumentira izgled luke i obale pod Velebitom.
Izvor: Privatni arhiv autora.
Ruža Potočnjak, 1995.
U prvom planu dominira Karlićeva bracera, tradicijski jedrenjak. Jarboli se uzdižu iznad karlobaške luke, dok padine Velebita u pozadini dodatno naglašavaju pomorski karakter prizora.
Izvor: Privatni arhiv autora.
Ruža Potočnjak, 1995.
Grafika prikazuje karlobašku rivu sa starim topom istaknutim u prvom planu. Svjetlo i sjena naglašavaju obalnu arhitekturu te bliski odnos grada, Velebita i mora.
Izvor: Privatni arhiv autora.
Ruža Potočnjak (rad iz 2008.)
Grafika rekonstruira izgled karlobaške rive 1928. godine. Kao i na drugim zapisima iz toga razdoblja, topovi koji su na rivu postavljeni 1960-ih još nisu prisutni.
Izvor: Privatni arhiv autora.
Ruža Potočnjak (rad iz 2008.)
Djelo prikazuje Karlobag kakav je izgledao 1910. godine, iz perspektive obalne ceste koja vodi prema središtu mjesta. Ljudske figure i konjske zaprege donose detalje svakodnevice s početka 20. stoljeća.
Izvor: Privatni arhiv autora.
Ruža Potočnjak (rad iz 2008.)
Grafika je usredotočena na staru karlobašku luku. Usidreni drveni jedrenjaci nalaze se u prvom planu, a njihovi se jarboli uzdižu pred okolnim zgradama i naglašavaju pomorsku tradiciju grada.
Izvor: Privatni arhiv autora.
Ruža Potočnjak (rad iz 2008.)
Grafika prikazuje nekadašnji izgled glavnog karlobaškog trga sa spomenikom barunu Antonu Mollinaryju. Kompozicija bilježi važan element nekadašnjeg izgleda trga i karlobaške memorijalne baštine.
Izvor: Privatni arhiv autora.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Blaž (Baja) Potočnjak prikazan je kako sjedi na krmi tradicijske barke „Tomislav”, odjeven u radnu odjeću i s kapom koju se lokalno naziva kepet. U rukama drži škotu dok plovi Velebitskim kanalom. U pozadini se vide karlobaški crkveni toranj, kamene kuće i obala pod Velebitom. Natpis na brodu i pažljivo zabilježeni lokalni detalji daju slici snažnu dokumentarnu vrijednost za karlobašku pomorsku baštinu.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Pogled na ulaz u Karlobag, sa zavojitom cestom koja vodi prema središtu mjesta. S lijeve strane nalaze se stare kamene kuće i veliko stablo, dok se s desne pružaju obala i more. U daljini se naziru brežuljci i Velebit pod otvorenim nebom.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Prikaz trga u starom dijelu Karlobaga kojim dominira velika lipa. Među okolnim kamenim kućama u pozadini se ističe kuća Branka (Brane) i Ive Pilipića. Drveni prozori, vrata, kamene stube te mali stol sa stolicama bilježe detalje svakodnevnog života na trgu.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Prikaz gradskog trga sa slastičarnicom „Plavi 9”, među mještanima poznatom kao „Kod slatkog”. Šareni suncobrani, terasa i gosti zauzimaju desnu stranu trga, dok prolaznici unose dinamiku u prvi plan. U pozadini se nižu tradicionalne primorske kuće s crvenim krovovima i zelenilom.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Tradicionalna vjerska procesija prolazi uz obalu ispred crkve sv. Karla Boromejskog u starom Karlobagu. Okupljeni mještani, obalne kuće, zvonik i pročelje crkve dokumentiraju važan dio lokalnog vjerskog i zajedničkog života.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Zvonik i ostaci crkve sv. Karla Boromejskog prikazani su noću ili u sumrak. Svjetlo na građevini naglašava arhitektonske linije zvonika i krova, dok se u donjem desnom kutu nazire silueta stabla, a u donjem lijevom potpis autora.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Pogled na karlobašku rivu i Paladu, sa starim privezničkim bitvama izrađenima od nekadašnjih topova duž gata. Desno se nalazi kuća Zdeslava, koji je ondje vodio gostionicu i po kojem je nastala lokalna uzrečica: „Di si? Kod Zdeslava!”. Terase, balkoni i detalji rive čuvaju prepoznatljivu sliku karlobaške pomorske prošlosti.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Panoramski pogled na stari Karlobag s obale, s nizom kuća uz more i crkvenim zvonikom pod padinama Velebita. Tamno more u prvom planu i topli tonovi pročelja naglašavaju kontrast između naselja i surovoga obalnog krajolika.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Panoramski pogled na Karlobag s mora, s nizom tradicionalnih primorskih kuća koje se odražavaju na mirnoj površini. U pozadini dominira masiv Velebita pod širokim nebom.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Panoramski pogled na staru karlobašku obalu u prigušenim tonovima. Tradicionalne kamene kuće nižu se uz more i odražavaju na mirnoj površini, dok u pozadini dominiraju plavičaste padine Velebita.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Prikaz unutrašnjosti crkve sv. Josipa usmjeren na bogato ukrašeni oltar. Kompozicija bilježi njegove stupove, skulpturalne elemente i arhitektonske detalje u toplim, prigušenim tonovima.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Marijana Popović prikazana je u šetnji s malim crnim psom na povodcu. Iza nje se nalazi autorova kuća, prepoznatljiva po vanjskom stubištu, terasi i karakterističnim otvorima. Djelo bilježi intiman prizor svakodnevice u Karlobagu.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Ruševine i osamljeni zvonik crkve sv. Karla Boromejskog prikazani su pod tamnim nebom. Sačuvani kameni zidovi i zvonik bilježe oštećeno stanje ovoga važnog karlobaškog spomenika, a autorov potpis nalazi se u donjem desnom kutu.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Pogled na karlobašku luku s Karlićevim bracerama privezanima uz mul. Tradicijski drveni brodovi s visokim jarbolima zauzimaju prvi plan, dok obalne kuće i tamni velebitski masiv čine pozadinu. Slika bilježi elemente nekadašnjega ribarskog i pomorskog života Karlobaga.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Pogled na Karlobag u sumrak ili zoru. Tamna silueta obale i zvonika ističe se pred prigušenim narančastim nebom i mirnom morskom površinom, a autorov potpis nalazi se u donjem lijevom kutu.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Prikaz okupljanja u zatvorenom prostoru uz glazbu i pjesmu, dok jedan od sudionika svira gitaru ili drugo žičano glazbalo. U središtu pozadine dominira portret u okviru, a kompozicija bilježi atmosferu lokalnog druženja.
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Portret
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Portret
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Portret
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Zvonimir Smojver (početak 2000-ih)
Portret
Izvor: Privatna zbirka Ane i Marijane Popović.
Duško Rešković – Stari Karlobag s bracerama (rad s početka 2000-ih)
Slika prikazuje Karlobag 1910. godine s tradicijskim drvenim jedrenjacima – bracerama – privezanima uz obalu, šarenim primorskim kućama crvenih krovova i Velebitom u pozadini. U donjem lijevom kutu na rivi vidi se privezna bitva, dok se desno u prvom planu nazire željezni nosač svjetiljke.
Izvor: Privatna zbirka autora.
Mijo Jukić – Gradska plaža u Karlobagu (2002.)
Slika prikazuje gradsku plažu u Karlobagu u sumrak. U prvom je planu malo plovilo, dok se kameni obalni zid plaže pruža uz obalu. U pozadini se ističu zvonik crkve sv. Karla Boromejskog i ostaci nekadašnje crkve, među najprepoznatljivijim obilježjima povijesne jezgre Karlobaga.
Izvor: Kapucinski samostan, Karlobag.
Petar Šegota – Karlobaška luka (kraj 1980-ih)
Slika prikazuje Karlobašku luku s unutarnje strane lukobrana. U prvom je planu nekoliko manjih ribarskih brodica privezanih uz obalu, dok središnji dio kompozicije zauzima kameni gat s karakterističnim stubama prema moru. Na lukobranu se nalazi tradicijski drveni brod, a na njegovu kraju zeleni lučki svjetionik. Preko Velebitskog kanala u pozadini se pruža kamenita obala otoka Paga.
Izvor: Privatni arhiv Mirjane (Seke) i Mate Bačića.
Petar Šegota – Spomenik Antonu Molinariju na glavnom trgu u Karlobagu (kraj 1980-ih)
Slika rekonstruira nekadašnji izgled glavnog karlobaškog trga sa spomenikom generalu Antonu Molinariju u središtu. Poprsje, rad hrvatskog kipara Ivana Rendića, postavljeno je na visoko kameno postolje. Oko spomenika nalaze se povijesne kuće, stabla, mještani i konji, dok se iza grada uzdižu padine Velebita.
Izvor: Privatni arhiv Mirjane (Seke) i Mate Bačića.
Josip Kovač – Karlobaška riva (2000.)
Slika prikazuje karlobašku rivu i luku s pogledom prema središtu mjesta. U prvom planu pruža se kamenom popločana obala s privezničkim bitvama, dok se uz mirnu morsku površinu nižu pročelja kuća i manja plovila. U pozadini se uzdižu obronci Velebita, a prigušeno svjetlo i sunce iznad planinskog krajolika daju prizoru mirnu atmosferu.
Izvor: Arhiva Općine Karlobag.
Petar Šegota – Karlobaška riva i Velebit (kraj 1980-ih)
Slika prikazuje niz kuća uz karlobašku rivu, čija se pročelja odražavaju na mirnoj morskoj površini. Iznad grada dominiraju strme i kamenite padine Velebita, koje zauzimaju velik dio kompozicije, dok plavo nebo i oblaci dodatno naglašavaju snažan kontrast između mora, naselja i planine. Prizor donosi prepoznatljivu vizuru Karlobaga i njegovu neposrednu povezanost s velebitskim krajolikom.
Izvor: Privatni arhiv Mirjane (Seke) i Mate Bačića.